21. mart, prvi dan proljeća, ujedno je poznat i kao Svjetski dan šuma. Odluka o obilježavanju ovog dana donijeta je na sjednici Generalne skupštine Europske poljoprivredne konfederacije 1971. godine. Kasnije je i UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) podržala ovu ideju, vjerujući kako takav događaj može doprinijeti povećanju svijesti o očuvanju šuma i šumskih ekosistema.
Dok javnost bruji o statistikama vezanim za korona virus, šume mirno nastavljaju svoj posao koji imaju još od početka svijeta i vijeka, opskrbljavaju nas kisikom i omogućavaju opstanak života na našoj planeti Zemlji.
Značaj šume nikada se ne smije podcijeniti ili shvatiti olako. Od zraka kojeg udišemo do drveta koje svakodnevno koristimo, o šumama ovisi život svih nas. Održavaju klimu stabilnom, jer reguliraju ravnotežu kisika i ugljen dioksida u zraku. Doprinose filtriranju i regulaciji vode, štite vodozahvatna područja i sprječavaju poplave jer zadržavaju vodu u granama i u tlu. Šuma je najveći i najsloženiji ekosistem, pa s tim u skladu pruža dom za više od 80% svih vrsta koje se nalaze na kopnu. Mogu znatno doprinijeti smanjenju erozije tla i rizika od odrona i klizišta, prirodnih katastrofa koje mogu poremetiti izvor i opskrbu vodom za piće. Štite i obnavljaju područja sklona degradaciji tla i eroziji u višim područjima. Stabla u gradovima su odlični filteri zraka, uklanjaju štetne zagađujuće materije u zraku. Također utječu na smanjenje buke i predstavljaju štit za kuće od buke sa obližnjih prometnica i iz industrijskih područja. Šume u gradovima i okolnim područjima doprinose razvoju turizma i tako utječu na stvaranje velikog broja radnih mjesta i planova za uređenje gradova, izgradnju dinamične, energetske i prosperitetne zelene ekonomije. Urbani zeleni prostori, uključujući šume, potiču aktivan i zdrav način života, poboljšavaju mentalno zdravlje, sprečavaju bolesti i pružaju mjesto ljudima za druženje.
Čovjek širom svijeta drvo koristi kao gorivo, za pripremu hrane, kao lijek, građevinski materijal, za ogrjev… Popis je dugačak, a očekuje se da će se globalna potražnja za drvnim proizvodima više nego utrostručiti u naredne tri decenije.
Značaj šuma i šumarstva posebno je bitan za Bosnu i Hercegovinu, obzirom da je udio šume i raznolikost šumskih vrsta iznimno velik, najveći na zapadnom Balkanu. Zbog svoje prirodne i raznolike strukture, kao i značajne prirodne regeneracije, šume predstavljaju ključni resurs za dalji razvoj naše privrede i društva.
Unatoč neprocjenjivim ekološkim, socijalnim i zdravstvenim dobrobitima koje daju šume, krčenje šuma i dalje predstavlja alarmantni problem u cijelome svijetu u kojem se svake godine uništi oko 13 milijuna hektara šume. Ugrožene su zbog nedovoljno kontroliranog upravljanja, požara, promjene režima voda, kukaca, glodavaca, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda. Zaštita i obnova šuma nikada nije bila hitnija.
Ljudi koji uništavaju svoja tla, uništavaju sami sebe, zato čuvajmo šume, jer i one čuvaju nas!
